Yogi u životu i smrti
Paramhansa Yogananda ušao je u mahasamadhi (yogijev konačan svjestan izlazak iz tijela) u Los Angelesu u Kaliforniji, SAD, na dan 7. ožujka, 1952. godine, pošto je završio svoj govor na banketu održanim u čast H.E.Binaya R. Sema, indijskog ambasadora.
Veliki svjetski učitelj pokazao je vrijednost yoge (znanstvenih tehnika bogospoznaje) ne samo u životu, nego i u smrti. Tjednima nakon njegovog odlaska njegovo neizmijenjeno lice sjalo je sjajem božanske neuništivosti.
Gospodin Harry T.Rove, upravitelj mrtvačnice Forest-Lawn spomen parka u Los Angelesu (gdje je tijelo velikog učitelja bilo privremeno smješteno), poslao je Društvu za samospoznaju ovjereno pismo iz kojeg su uzeti ovi odlomci: „Odsustvo svakog vidljivog znaka raspadanja na mrtvom tijelu Paramhansa Yoganande najčudniji je slučaj u našem iskustvu….
Čak dvadeset dana nakon njegove smrti na tijelu se nije vidjela nikakva materijalna dezintegracija….
Na koži nije bilo tragova plijesni, niti ikakve vidljive desikacije (sušenja) u tjelesnim tkivima. Takvo stanje savršene očuvanosti tijela nečuveno je, koliko znamo, u ljetopisima mrtvačnice. U vrijeme kad je prihvatilo Yoganandino tijelo, osoblje je očekivalo kako će kroz stakleni poklopac lijesa promatrati uobičajene progresivne znakove tjelesnog raspadanja. Naše zaprepaštenje je raslo kako je prolazio dan za danom, ne ostavljajući na tijelu što smo ga promatrali nikakvu vidljivu promjenu. Yoganandaino tijelo očito je bilo u jedinstvenom stanju nepromjenljivosti….
Ni u jednom času nije se iz njegovog tijela širio nikakav smrad raspadanja….
Yoganandin tjelesni izgled na dan 27. ožujka, 1952., upravo prije nego što je spušten brončani poklopac lijesa, bio je isti kao i na dan 7. ožujka. Dvadeset i sedmog ožujka izgledao je jednako svjež i nedirnut raspadanjem kao one večeri kad je umro. Na dan 27. ožujka nije bilo nikakvog razloga da se kaže kako mu je tijelo pretrpjelo bilo kakvu materijalnu dezintegraciju. Stoga ponovno izjavljujemo kako je slučaj Paramhansa Yoganande jedinstven u našoj praksi.“
Veliki svjetski učitelj pokazao je vrijednost yoge (znanstvenih tehnika bogospoznaje) ne samo u životu, nego i u smrti. Tjednima nakon njegovog odlaska njegovo neizmijenjeno lice sjalo je sjajem božanske neuništivosti.
Gospodin Harry T.Rove, upravitelj mrtvačnice Forest-Lawn spomen parka u Los Angelesu (gdje je tijelo velikog učitelja bilo privremeno smješteno), poslao je Društvu za samospoznaju ovjereno pismo iz kojeg su uzeti ovi odlomci: „Odsustvo svakog vidljivog znaka raspadanja na mrtvom tijelu Paramhansa Yoganande najčudniji je slučaj u našem iskustvu….
Čak dvadeset dana nakon njegove smrti na tijelu se nije vidjela nikakva materijalna dezintegracija….
Na koži nije bilo tragova plijesni, niti ikakve vidljive desikacije (sušenja) u tjelesnim tkivima. Takvo stanje savršene očuvanosti tijela nečuveno je, koliko znamo, u ljetopisima mrtvačnice. U vrijeme kad je prihvatilo Yoganandino tijelo, osoblje je očekivalo kako će kroz stakleni poklopac lijesa promatrati uobičajene progresivne znakove tjelesnog raspadanja. Naše zaprepaštenje je raslo kako je prolazio dan za danom, ne ostavljajući na tijelu što smo ga promatrali nikakvu vidljivu promjenu. Yoganandaino tijelo očito je bilo u jedinstvenom stanju nepromjenljivosti….
Ni u jednom času nije se iz njegovog tijela širio nikakav smrad raspadanja….
Yoganandin tjelesni izgled na dan 27. ožujka, 1952., upravo prije nego što je spušten brončani poklopac lijesa, bio je isti kao i na dan 7. ožujka. Dvadeset i sedmog ožujka izgledao je jednako svjež i nedirnut raspadanjem kao one večeri kad je umro. Na dan 27. ožujka nije bilo nikakvog razloga da se kaže kako mu je tijelo pretrpjelo bilo kakvu materijalnu dezintegraciju. Stoga ponovno izjavljujemo kako je slučaj Paramhansa Yoganande jedinstven u našoj praksi.“
